1. Konferencija

IZVEŠTAJ SA KONFERENCIJE ZELENE GRADNJE U NIŠU. USPEH ZELENE GRADNJE !

Organizator konferencije : Klaster zelene gradnje sa partnerom Evropskom mrežom preduzetništva, Univerzitet u Nišu, sa temom: "Optimizacija energetski efikasnih zgrada i obnovljivi izvori energije – šanse i zazovi", održana u hotelu Aleksandar 14.03.2014.u Nišu. Konferencija je okupila 100 učesnika različitih interesnih grupa, od inženjera, projektanata, izvođača građevinskih radova, međunarodnih i domaćih proizvođača materijala, opreme i usluga, do investitora, zelenih preduzetnika, vladinog sektora, institucija, akademskog sektora, društveno odgovornih preduzeća ,studenata itd.

Ova konferencija je bila jedinstvena prilika za poslovno povezivanje inženjerskog sektora u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, kao i mogućnost za razmenu iskustava i novih tehnologija. Jedan od ciljeva konferencije je i podizanje svesti na polju održive gradnje.

Skup je činilo više radnih sesija o različitim iskustvima na polju održive gradnje jugoistočne Srbije, kompanijska misija sa B2B susretima,domačih firmi i firmi iz regiona-Makedonija, kao i predstavljanje principa LEED sistema sertifikacije na polju zelene gradnje.. Skup je bio ispraćen i odgovarajućim prezentacijama aktuelnih projekata kao i predstavljanje pratećih sponzora I partnera.

Pored konferencije, održana je kompanijska misija firmi iz Srbije i u saradnji sa partnerima iz Skoplja-Fondacija za menadžment industrijsko istrazivanje (MIR Foundation). Na kompanijskoj misiji učestvovalo je ukupno 15 kompanija iz Srbije i Makedonije. Kompanije su male priliku da se upoznaju sa aktuelnim proizvodima, uslugama i realizovanim projektima. Na ovaj način razmenjeno je iskustvo kompanija i stvorene su mogućnosti za potencijalni saradnju.

Konferenciju je otvorio prof. dr Igor Mladenović iz Evropske mreže preduzetništva, Univerzitet u Nišu sa Ivanom Lukic predsednikom klastera zelene gradnje . U pozdravnom govoru su se takodje obratili i predstavnici Mašinskog fakulteta dr Goran Vučković, kao i predstavnik Gradjevinsko arhitektonskog fakulteta dekan prof. dr Petar Mitković.

Dekan građevinskog fakulteta , prof. dr Petar Mitković je predstavio solarnu elektranu u Leskovcu.

Nakon detalje o zelenim kilovatima prve solarne elektrane u jablaničkom okrugu, predstavila se i kompanija Holcim Srbija, kao glavni pokrovitelj konferencije . Ivanom Radovanović - savetnik za primenu Holcim proizvoda ukazala je na je proizvodni asortiman Holcim (Srbija) d.o.o. sa osnovnim svojsvima betona spravljenih sa Holcim cementima, kao i prednosti upotrebe cementa u zelenoj gradnji.

Posle predstavljanja Holcima, prisutnima se obratila i Marija Golubović predsednik Saveta zelene gradnje. Bilo je reči o oblastima delovanja Saveta, doprinosu održivoj gradnji, sa osvrtom na LEED – sistem sertifikovanja zgrada (opšti principi, način kreditnih kategorija zgrada, primena) Green Building case.

Od nedavno klaster zelene gradnje postao je član Saveta zelene gradnje, koji predstavlja lidera u širenju svesti ka održivom graditeljstvu na našim prostorima, kao i ovlašćeni centar u Srbiji za pružanje najnovije i najkvalitetnije programe obuke LEED sertifikacije na polju zelene gradnje. Savet je osnovan pod pokroviteljstvom Svetskog saveta zelene gradnje (WorldGBC), najveće međunarodne organizacije zelene gradnje. Naš tim saradnika je u mogućnosti da realizuje obuke i obezbedi akreditovane predavače za LEED sistem sertifikacije, u saradnji sa Savetom,tako da će se uskoro realizovati i ovakav vid delovanja klastera.

Aleksandar Radovanović predstavio je inovaciju, svoj patent-ventilisane fasada i ukazao na njihovu primenu u funkciji energetske efikasnosti.

U nastavku konferencije predstavila se kompanija Firestone, član Savete zelene gradnje, čiji je predstavnik Vladimir Maček predstavio temu održivih krovova, naglasivši da pored kvaliteta same potkonstrukcije za održivost krovnog sistema najzaslužniji je kvalitet materijala krovnog pokrivača. Firestone je jedna od najvećih svetskih proizvodjača krovnih membrane, specijalizovani za njihovu ugradnju i postavljanje sa širokom primenom i na zelene krovove.

Mr Zoran Petrušić sa elektronskog fakulteta predstavio je razvoj, realizaciju, optimizaciju i monitoring mrežnog modularnog rotirajućeg fotonaponskog sistema snage 5kW. Predmet istraživanja na projektu su fiksni i rotirajući solarni sistemi za optimalan prijem sunčevog zračenja, kao i prateći merni sistemi za kontrolu njihovih različitih parametara.

Kompanija Ytong predstavila se sa savremenim materijalima za energetski efikasnu gradnju, i zajedno sa Aleksandrom Đikanovićem, uvela prisutne o detaljima energetski efikasnih zgrada i primeni Ytong blokova na referentne objekte. (Delta city, Merkator, Tanczacy dom u Pragu.) kao i objekte po LEED standard (IT Park Indjija).

Prisutnima se obratio i Lazarom Milosavljević ispred kompanije Hansgrohe sa temom “ Kako možemo ustedeti i sačuvati okolinu”, sa proizvodnim asortimanom slavina i tuševa koji štede energiju i vodu, kao i postavljanje svetskih trendova pomoću inovativnih metoda.

Dragan Zlatkov, predstavio je kapacitete svoje firme Projekt inženjering (jedne od firmi članice klastera), kao i njihov projekat, podržan od strane programa ranog razvoja i sufinansiranja inovacija, koji se sprovode u okviru projekta podrške inovacijama u Srbiji, finansiran se iz sredstava pretpristupnih fondova EU (IPA) , u saradnji sa svetskom bankom.

Na kraju se predstavio Regionalni centar centra za energetsku efikasnost, pri Mašinskom fakultetu u Nišu sa temom “Energetska efikasnost u zgradarstvu – izazov budućnosti”. Predavač dr Goran Vučković, sa mašinskog fakulteta predstavio je Regionalni centar i njihove aktivnosti, ali je ujedno i skrenuo pažnju šta mi sami možemo da uradimo da poboljšamo uslove u kojima živimo. Ne samo zbog nas vec i zbog pokolenja koja tek treba da dodju. Planeta Zemlja nije samo naša, treba se osvrnuti i zapaziti šta bi mogli i mi sami da učinimo, jer smo sami odgovorni za budućnost Zemlje.

Postoji jednoglasna potreba za povezivanjem svih relavatnih javnih institucija gradjevinskog sektora, sa akcentom na aktiviranje malih i srednjih preduzeća. Na taj način stvorila bi se povoljna klima za poboljšanje poslovnih uslova i otvaranja novih radnih mesta, kao i ravnomerno uključivanje mladih - edukovanih kadrova koji su spremni da odgovore izazovu zelene gradnje i energetske efikasnosti na jugu Srbije.

Prvi mali korak je napravljen ali dalje moramo zajedno!

Pomenute teme na konferenciji su aktuelni prikaz optimizacije objekata u službi energetske efikasnosti, sa osvrtom na povezivanje inovativnih trendova inostranih korporacija, kao i naše inženjerske prakse sa juga Srbije.

Svaka sesija bila je ispraćena diskusijom, ostavljajući prostor za nove teme i nova pitanja, koja će svakako koristiti kao dobri temelji za pripremu sledećeg, ovakvog skupa.

Ono što smo mi, kao organizatori uočili u toku pripremanja konferencije, u proteklih šest meseci, je zaista velika zainteresovanost na izabranu temu ,koja je ,na zalost, rezultat primetnog nedostatka ovakvih dešavanja u inženjerskom sektoru u jugoistočnoj srbiji ,manjak aktuelnih tema i dobrih predavača u poslednjih par godina.

Shodno s tim nismo bili u prilici da priuštimo svim zainteresovanima da budu deo konferencije ,ali se nadamo da će sledeća okupiti i one koji su ovog puta bili uskraćeni za pomenuti događaj.

Prihvatamo sve sugestije, predloge,a naravno i kritike,dobre primere vaše prakse, aktuelne teme,dešavanja,ono što smo možda propustili ili prevideli. Biće nam drago da svojim angažovanjem doprinesete zelenoj-održivoj gradnji i energetskoj efikasnosti na prostorima južne Srbije.

Ono sto klaster moze pružiti svojim članicama,u saradnji sa partnerima i institucijama podrške je kvalitetna platforma za umrežavanje i poslovno povezivanje, sa ciljem zajedničkog nastup na trzistima, u oblasti održive gradnje,kao i mogućnost za nalazenje novih strateških partnera u projektnim aktivnostima EU fondova.

Klaster zelene gradnje ima trenutno 12 firmi članica, a otvoren je i za sva zaintresovane firme inženjerskog sektora kao i za fizička strukovna lica.